Edukacija u Geštalt psihoterapiji ima za cilj pružiti profesionalne vanredne studije teorije i metodologije Geštalt psihoterapije i njene primjene u praksi. Studenti stiču znanje i vještine neophodne za sticanje profesionalne kvalifikacije za Geštalt psihoterapiju. Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, program edukacije je napravljen tako da traje četiri do pet godina i obuhvaća sljedeće komponente:

· Individualnu psihoterapiju – 75 sati
· Različite psihoterapijske pravce: iskustveni rad – 112,5 sati
·Kliničku praksu sa realnim klijentima – 400 sati 
· Osam seminarskih radova: prezentacija
· Povremene studijske grupe bez prisustva trenera
· Teoriju i metodologiju : iskustveni rad i predavanja – 675 sati
· Teorijske seminare: predavanja – 112,5 sati
· Jednu studiju slučaja kao dio diplomskog ispita
· Superviziju: individualnu ili u malim grupama – 225 sati

Cijeli program obuhvaća 1600 sati, ne računajući sate potrebne za čitanje literature, pisanje seminarskih radova i studije slučaja.



Tijekom bazičnog kursa (prva i druga godina) akcenat je stavljen na individualni proces, grupni proces i osobni razvoj. Bivanjem u treningu, studenti se upoznaju sa glavnim teoretskim i metodološkim konceptima Geštalt terapije.

I godina:

Od studenata se očekuje da dostignu nivo razumjevanja sljedećeg:

  • Povijest i korjeni Geštalt psihoterapije
  • Glavni teoretski koncepti i metode
  • Osobni stilovi u kontaktiranju svoje sredine i svjesnost o sebi
  • Procjena sebe prema Geštalt teoriji

*NAPOMENA:
pored samoprocjene škola podržava i procjenu od strane “vršnjačke grupe” (grupe studenata) i procjenu od strane trenera. Procjena se daje usmeno ili pismeno.

II godina:

Od studenata se očekuje da dostignu nivo razumjevanja i znanja o sljedećem:

  • Povijest i korjeni Geštalt psihoterapije
  • Teorija i metodologija Geštalt terapije

Od studenata se očekuje da imaju iskustva sa:

  • Radom na glavnim osobnim temama
  • Razumjevanjem svojih načina kontaktiranja sredine i njihovih sadržaja u okviru Geštalt teorije


III godina edukacije:

Od studenata se očekuje da dostignu nivo znanja, razumjevanja i sposobnosti da primjene sljedeće:

  • Iskustvo u ulozi terapeuta i početak prepoznavanja osobnog stila u ulozi, a u kontektu   teorije i metodologije Geštalt Psihoterapije
  • Teoretske i metodološke koncepte Geštalt Psihoterapije
  • Psihološka dijagnoza i procjena
  • Primjena Geštalt teorije i metodologije sa različitim grupama klijenata sa razumjevanjem diferencijalne dijagnoze i neophodnosti saradnje sa institucijama i drugim službama/pojedincima u zajednici
  • Susret prošlosti-sadašnjosti-buducnosti terapeuta i klijenta u interaktivnom polju terapeutskog odnosa
  • Opća znanja psihologije u vezi sa Geštalt Psihoterapijom
  • Znanje iz različitih psihoterapijskih pravaca

IV godina edukacije:

Od studenata se očekuje da dostignu nivo znanja, razumjevanja i sposobnosti da primjene slijedeće:

  • Nastavak terapijskog rada u kontekstu trening grupe
  • Nastavak iskustva u ulozi terapeuta u kliničkoj praksi
  • Sposobnost da se diskutuje i piše o izabranim metodama rada sa klijentima sa pozivanjem na teoriju i generalna znanja iz psihoterapije
  • Razumijevanje principa i primjene profesionalne etike


ZAVRŠNI ISPIT ZA DIPLOMU PSIHOTERAPEUTA

Studija slučaja

Studija slučaja treba biti dužine 13,000 riječi kucanih na A4 papiru sa brojem riječi specificiranim na kraju rada.

Studija slučaja treba biti anonimna (osim pola kandidata) i zato ne treba sadržati ime kandidata, ime trenera ili druge informacije koje bi identificirale kandidata.

Od najveće je važnosti za kandidata da jasno pokaže svoju ulogu kao terapeut, a ne da se usmjeri samo na klijenta tijekom terapije.

Cilj studije slučaja je da evaluira kliničku kompetentnost i profesionalno prosuđivanje kandidata.

Studija takodje treba pokazati sposobnost kandidata da primjeni teoriju na praksu i da sagleda praksu u svijetlu teorije.

Kandidat radi na studiji slučaja u saradnji sa trenerom i tijekom procesa pisanja šalje radne verzije treneru na komentar.

Uvođenje ili postavljanje scene

To treba biti vrlo kratak uvod (pregled) koji čitaoca upoznaje sa klijentom i početkom procesa (samo neke bitne informacije).

1. Kratak opis klijenta:

  • Spol, godine, zanimanje, veze, obitelj
    Kako je uspostavljen prvi kontakt, da li je klijent upućen od strane drugog ili se sam obraća
    Druge terapije, medicinska /terapijska historija

2. Postojeći problemi/situacija/svrha terapije:

  • Zašto je klijet došao, da li su njegova/njezina očekivanja realistična

3. Uspostavljanje početnog kontakta i dogovora
4. Prvi utisak:

  • Opća pojava
  • Fizički izgled i stav
  • Manirizmi
  • Kvalitet glasa
  • Pokret
  • Self/sredina podrška
  • Kvalitet kontakta
  • Drugo

5. Terapeutova početna reakcija na klijeta

  • Sviđa mu se/ne sviđa mu se/radoznalost…
  • Prvi osjećaji
u vezi rada sa klijentom
  • Koga ja mogu predstavljati za klijeta?
  • Kakve direktne zamke se mogu javiti u paralelnom procesu?
  • Inicijalna dijagnostička slika (vidi ispod)

Pregled terapeutskog dnevnika

Ovaj dio treba predstavljati početak, sredinu i kraj terapijskog procesa:

Početna dijagnostička slika, uključujući i upućivanje na tradicionalne psihijatrijske/psihodinamske kategorije, ukoliko je prikladno:

  • karakteristični prekidi kontakta
    prekidi u ciklusu svjesnosti
    osobne teme
    izbor stila rada i njegovo objašnjenje, tj. individualni ili grupni rad, učestalost susreta
    klijentova historija (prošlo iskustvo) i kako se odražava na
    prezentovan sadržaj i rad na njemu
    prepoznatljive faze u terapijskom procesu – najveći pomaci u
    iskustvu i ponašanju koji su uočeni tijekom terapije – rad na temama iz detinjstva
    proširenje svjesnosti i nivoi svjesnosti na različitim točkama procesa
    promjene u osobnom životu tijekom trajanja terapije
    vanjske ili vidljive promjene u poslu, obiteljskoj situaciji i partnerskom odnosu, promene u drugim važnim odnosima itd.
    promjene u osobnom izgledu/ fizička mobilnost/stav/samoprezentacija
    stanje na kraju terapije ili u trenutku pisanja
    vjerojatan budući razvoj / nastavak rada
    druge prateće informacije koje se mogu dati o klijentu, npr. kako se klijent prilagodio nakon prestanka terapije

Opis ključnih epizoda / susreta

Ovdje treba dati detaljniji prikaz točaka preokreta ili ključnih koraka u terapijskom radu, kao na primer:

  • kako se Geštalt teorija primenjuje na posmatranje, procjenu i rad sa klijentom
    teme i eksperimenti, uključujući korake koji su im prethodili
    balans podrške i izazova koje nudi terapeut, nivo i vrsta klijentove samopodrške
    uočeni kapaciteti za organizmičku samoregulaciju
    interakcija sa terapeutom, vrsta i kvalitet kontakta, transferne teme
    otpori i rad sa njima

Lično iskustvo terapeuta

osobno iskustvo terapeuta također treba uključiti, kao na primjer:

  • teme vezane za terapeutove nezavršene situacije i kontratransfer
  • greške/realizacije/ šta bih uradio/la drukčije, posebno nagrade, izvore zadovoljstva, “Na šta sam ponosan/a, za šta mi nije žao”…

Odgovornost je studenta da o studiju slučaja diskutuje sa svojim supervizorom ili trenerom dok je ona još u izradi.